Yuda un hende komo su mayor / tutor

Kon pa papia ku bo yu tokante salú mental

Bo por sinti un tiki miedu, ora bo tin ku trata e tópiko di salú mental ku bo yu. No nesesariamente e mester bai perfektamente, pero e ta di gran balor pa trata e tópiko ei. Ta hopi importante pa bo mustra bo yu ku bo ta mustra importansia, pasenshi i e gana di skucha. E tepnan aki ta yudabu tuma e promé paso.

Kon pa start e kòmbersashon

  1. Skohe un momentu relahá.

    • Segun tempu ta pasa, bo ta tuma nota ku tin un momentu di dia òf un lugá ku bo yu ta sinti mas komfortabel pa papia. Por ta ora boso ta den outo, òf ora ta hasi trabou huntu den kas.

    • Si bo yu ta rabiá, tristu òf e tin ansiedat, dun’é tempu p’e kalma. Den e momentunan ei ta mas difisil pa pensa kla, i tin un chèns mas grandi pa nan por klap sera.

    • Skohe un dia ku bo ta sinti bon.
      Si bo ta kansá, e ta mas difisil pa abo komo mayor por reakshoná korekto.

  2. Hasi algu huntu.

    • E por yuda bo yu pa papia habrí ora ku nan ta den moveshon, hasiendo un aktividat, òf nan tin algu ta hasi ku nan man.

    • Sintá banda di otro ta mas fasil pa papia, ku sintá dilanti di otro. Sin kontakto ku wowo por yuda baha preshon.

    • Skohe un aktividat ku no ta rekerí muchu konsentrashon. Esaki ta buta ku bo por konsentrá riba e kòmbersashon. Loke bo por hasi ta: kore huntu den outo, bai kana, kushiná huntu, òf hasi un wega òf aktividat kreativo.

  3. Chèk in pa kuminsá

    • Start ku preguntanan hopi trankil (bai na e parti di maneranan pa start kòmbersashon).

    • Chèk ku ta e momentu korekto. Si nan no ta di bon beis, no fòrsa nan pa papia òf duna kontesta. Semper bop or purba otro manera.

    • Bo por hasi preguntanan di entrada manera: Bo kier papia òf bo kier chill? Esaki ta hasi’é mas fasil.

Kon pa respondé ora nan ta papia

    1. Duna nan tempu pa open up
      • Duna nan espasio pa kuminsá papia gradualmente. No pusha ku preguntanan.
      • Laga espasio pa silensio i pousa. Esaki por enkurashá nan pa keda na e kòmbersashon i ta duna nan tempu pa pensa kiko nan kier bisa.
      • Enfoká riba skucha
        Ora nan ta papia, laga nan papia te na momentu ku nan ta sinti nesesidat pa hasi esaki. No drenta ku solushonnan, òf purba drecha e situashon. Esaki por ta demotivá nan pa papia i ta laga nan sinti ku bo no ta komprondé nan.
    2. Keda kalmo i mustra ku bo ta skucha

      • Duna nan ful atenshon. Relahá bo kurpa i kara. Evitá di sinta ku bo mannan krusá.

      • Mustra ku bo tin kompashon pa nan, pero nan un manera kalmo. Evitá di mustra ku bo ta wòri, ku bo ta rabiá, òf preukupá. Si bo demostrá ku bo por manehá e informashon ku nan ta dunabu na un manera kalmo, nan ta krea mas konfiansa ku bo.

      • Kòmbersashonnan manera esaki por ta duru pa un mayor, i por lanta sintimentu di kulpa i duda komo mayor. Evitá di laga esaki un banda durante e kòmbersashon. Bo por kompartí e sintimentunan aki ku un pèrsona ku bo ta konfia.

      • Keda ku un tono kalmo. Hopi bia, hóbennan ta klap sera si nan sinti pániko. Mustra nan ku bo ta kere nan. Purba na wak e kosnan for di nan punto di bista. Mustra nan ku bo ta di opinion ku e ta algu grandi, i ku bo ta komprondé ku e ta difisil pa nan konta’bo.

         

    3. Munstra nan ku bo ta kere den nan
      • Mustra empatia pa nan situashon.
      • Maske e problema ta mustra chikí e ta algu grandi pa nan. Esei ta loke ta konta. Purba na no minimisá nada di loke nan ta bisa. Evitá di bisa palabranan manera: “djis no pensa riba dje, bo ta pensa muchu leu riba e situashon”, “djis ignorá e kos aki”, òf “laga bai”. Ofresé speransa. Ora hòben òf mucha tin difikultat, e por parse manera fin di mundu, pues manera kos ku ta pa semper e ta dura. Evitá di bini ku solushonnan fasil pa problemanan kompliká. Purba duna nan e siguransa ku kos por mustra difisil, pero ku por tin un solushon pa e situashon.

      • Maske e problema ta mustra chikí e ta algu grandi pa nan. Esei ta loke ta konta. Purba na no minimisá nada di loke nan ta bisa. Evitá di bisa palabranan manera: “djis no pensa riba dje, bo ta pensa muchu leu riba e situashon”, “djis ignorá e kos aki”, òf “laga bai”.
    4. Ofresé speransa

      • Ora hòben òf mucha tin difikultat, e por parse manera fin di mundu, pues manera kos ku ta pa semper e ta dura. Evitá di bini ku solushonnan fasil pa problemanan kompliká. Purba duna nan e siguransa ku kos por mustra difisil, pero ku por tin un solushon pa e situashon.

    5. Puntra ku bo por yuda ku algu
      E por ta simpel manera:

      • Chèk in ku nan kada tantu tempu
      • Pasa tempu ku nan
      • Duna nan tempu ora nan tin strès
      • Laga nan sa ku: nos ta bai Sali afó for di esaki huntu
      • Bo no mester hasi esaki bo so

Kòrda ku ora bo yu ta pasa den tempunan difisil, no ta nifiká ku bo a faya. Bo ta demostrákuantu bi ta stim abo yu i ku bo ta sosten’é i ku bo ta kla pa skucha.

 

Kiko por hasi despues

  1. No hasi kos difisil pa bo mes

    • Bo promé reakshon no ta esun mihó tur be, spesialmente si algu tumabu di sorpresa. Ta ok pa kometé fayo. Laga nan sa ku no semper tur kos lo Sali bon, pero bo ke komprondé loke e ta nifiká pa nan i lo bo sigui purba.

    • Semper bo por bini bèk riba un kòmbersashon
      Bo por pidi diskulpa, laga nan sa ku bo ta komprondé nan i kuminsá di nobo.

    • Si e kòmbersashon ta pisá, tuma un pousa i sigui despues.

    • Purba di ta relahá despues. Bo yu ta sinti ku bo ta buta atenshon pa loke ta pasando, maske nan no ta demostrá esaki.

    • Kòrda, ta un kòmbersashon ku ta keda pasa. Bo no mester komprondé tur kos despues di un kòmbersashon.

  2. Papia ku bo hendenan tokante esaki
    • E kòmbersashonnan aki ta difisil pa tene. Lo ta di gran ayuda, si bo papia ku amigunan, famia òf otro mayornan ku ta pasando den mesun situashon.

    • Si bo papia ku otro hende, evitá di menshoná kualkier kos ku bo a kumbiní di tene sekreto. Esaki por pone bo yu pèrdè konfiansa di kier papia ku’bo.

    • Ta importante pa bo haña sosten pa bo mes, pa bo por ta fuerte pa bo yu.

  3. Ta presente
    • Traha tempu pa aktividatnan di plaser òf ku ta relahá, pa dunanan un pousa di loke ta pasando den nan bida. Momentunan kòrtiku durante dia manera, kushiná, wak un programa di televishon huntu, sinta den balkon, por yuda drecha e relashon.

Tep nan ora bo tin un yu ku ta difisil pa habri

  1. Duna nan tempu pa open up
    • Duna nan espasio pa kuminsá papia gradualmente. No pusha ku preguntanan. Laga espasio pa silensio i pousa. Esaki por enkurashá nan pa keda na e kòmbersashon i ta duna nan tempu pa pensa kiko nan kier bisa.
  2. Enfoká riba skucha
    • Ora nan ta papia, laga nan papia te na momentu ku nan ta sinti nesesidat pa hasi esaki. No drenta ku solushonnan, òf purba drecha e situashon. Esaki por ta demotivá nan pa papia i ta laga nan sinti ku bo no ta komprondé nan.
  3. Keda kalmo i mustra ku bo ta skucha
    • Duna nan ful atenshon. Relahá bo kurpa i kara. Evitá di sinta ku bo mannan krusá. Mustra ku bo tin kompashon pa nan, pero nan un manera kalmo. Evitá di mustra ku bo ta wòri, ku bo ta rabiá, òf preukupá. Si bo demostrá ku bo por manehá e informashon ku nan ta dunabu na un manera kalmo, nan ta krea mas konfiansa ku bo. Kòmbersashonnan manera esaki por ta duru pa un mayor, i por lanta sintimentu di kulpa i duda komo mayor. Evitá di laga esaki un banda durante e kòmbersashon. Bo por kompartí e sintimentunan aki ku un pèrsona ku bo ta konfia.

Ora bo no por drenta nan

Tin bia, un yu no ta kla pa papia, òf e no ke papia ku bo. Maske esei por ta kansabu komo mayor, e no ta keda na abo. Laga nan sa ku bo tei pa nan, ki ora ku nan ta kla pa papia. Aki ta sigui algun strategia ku bo por uza, na momentu ku nan no ke papia:

  1. Enkurashá nan pa papia ku pèrsona. Un miembro di famia, un amigu, un ruman, un profeshonal, terapista, òf un hende na skol ku nan tin konfiansa kuné.
  2. Duna nan informashon ku nan por yega na dje, den nan propio tempu, segun nan nesesidat, manera por ehèmpel e wèpsait aki.
  3. Keda visibel i presente. Esaki ta mantené e porta habrí sin fòrsa nada i ta un símbolo di amor.
    • Keda huntu den kushina òf den sala. Nan ta sa ku bo tei i unda pa hañabu, ora nan ta kla.
    • Ofresé oportunidat pa pasa tempu huntu, manera bai kana, kore outo, òf un aktividat ku nan ta gusta. Nan no mester papia. Djis pa bo tei einan ta sufisiente pa awor.
    • Keda bisa, “mi tei” i “mi stimabu”, maske nan no ta tum’é.
    • Wak televishon I programanan tokante e tópiko.
    • Enfoká riba papia manera un famia. Hasi Papiamentu di e tópiko aki, algu nòrmal i parti di bida diario. Esaki ta mustra bo yu ku ta ok pa papia, i ta dunanan un chèns pa siña ta kon.

Ki ora buska sosten èkstra

Si bo yu ta papia tokante hasi su mes un daño, ta mustra hopi leu pa un largu tempu, òf bo ta preokupá pa nan seguridat, buska un profeshonal, konsehero na skol, dòkter òf un servisio di salú mental. Buska ayudo ta demostrá fortalesa, no un frakaso.

Rekursonan

Vidio nan

Topiko nan

Visual Portfolio, Posts & Image Gallery for WordPress